Kazino

4 /4

Ocjena:

Pregleda:

433

Glavni glumci

Pogledaj sve glumce

Glumac, producent, scenarista i reditelj

Glumica i producentkinja

Glumac i producent

Glumac

Glumac i producent

Reditelj, scenarista, producent, glumac i filmski istoričar

Reditelj, scenarista, producent, glumac i filmski istoričar

Muzički kompozitori

Pogledaj sve kompozitore

Direktori fotografije

Pogledaj sve direktore
Izvorni naslov:

Casino

Godina:

1995

Trajanje:

2h 58min

Rejting:

R

Raspoloženje:

epski_kriminalistički

Bazirano na:

Casino: Love and Honor in Las Vegas, autor Nikolas Piledži

Zemlja:

Sjedinjene Američke Države

Jezik:

Engleski

Izdavačka kuća:

Syalis D.A., Légende Entreprises, De Fina/Cappa

Studio:

Universal Pictures

Budžet:

40–50 miliona američkih dolara

Zarada:

116.1 miliona američkih dolara

17.06.2017 00:67

Početkom 70-ih godina prošloga vijeka, mafija šalje sportskog hendikepera, Sama Rothsteina (Robert De Niro), da vodi njihov kazino u Las Vegasu. Rothstein uvodi red među radnike i udvostručuje profit samog kazina. Mafijaški bos Remo Gaggi je veoma zadovoljan ovakvim razvojem situacije i šalje tako reći pojačanje, u vidu mafijaškog izvršioca Nicholasa Santoroa (Joe Pesci). Ovaj Rothsteinov prijatelj pravi mnogobrojne incidente i prijeti da ugrozi ovaj veoma profitabilni posao. Rothstein dodatno komplikuje sebi život i zaljubljuje se u bivšu prostitutku Ginger McKenna (Sharon Stone). Ginger je emotivno vezana za svog svodnika Lestera Diamonda (James Woods). Kazino je baziran na istoimenoj knjizi Nicholasa Pileggija, koji je ujedno i scenarista filma.

Nakon izuzetno uspješne saradnje sa filmom Dobri Momci, režiser i scenarista Martin Scorsese opet udružuje snage sa književnim autorom i ko-scenaristom Nicholasom Pileggijem. Ovaj dvojac opet bira kriminalističku epsku dramu, koja je umjesto Long Islanda, ovaj put smještena u grad kocke, Las Vegas. Pileggi je inspiraciju za svoju knjigu pronašao u stvarnim ljudima, koji su dovođeni u vezu sa mafijaškim krugovima. Sam Rothstein je baziran na profesionalnom kladioničaru i mafijaškom saradniku Franku Rosenthalu, dok je Ginger McKenna bazirana na njegovoj ženi, Geri McGee. Scorsese opet koristi naraciju glavnih junaka, veoma sličnu onoj u Dobrim Momcima, da nam, što je moguće bolje, objasni period radnje filma, mafijaške poslove, kao i same motive njegovih junaka. Sam Rothstein je metodičan upravnik koji ni jedan detalj, ma koliko nebitan on djelovao, ne prepušta slučaju. Ovo najbolje vidimo u scenu u kojoj on zahtjeva od kuvara da baš svaki kolač koji napravi, ima jednaku količinu borovnice kao i prethodni. Kada se ovoj metodičnosti doda dobro poznat ljudski porok, kocka, gledaocu nije nikakav problem da povjeruje u ogromne finansijske zarade koje su ovi mafijaški krugovi grabili sebi.

Kazino svako profitira i od razlike u temperamentu svojih junaka. Nasuprot smirenog Rothsteina, vidimo energičnog i kompulzivnog sadistu Nicholasa Santora. Najbolji primjer je scena u kojoj Nicky bode neljubaznog čovjeka hemijskom olovkom, dok je zbunjenog Rothsteina interesovalo samo čija je to ustvari olovka. Scorsese odlično prikazuje mjere zastrašivanja koje su radnici u kazinu primjenjivali na uhvaćenim prevarantima, ali i surove metode mučenja i prebijanja nesretnika koji su se našli na mafijaškom putu. Takođe je interesantno i uvjerljivo upakovano i to, da jedan čovjek poput Rosenthala, koji može da ima sve što poželi, bira za suprugu bivšu prostitutku Ginger. Kamera Roberta Richardsona dobro hvata raskoš ovih glamuroznih kazina, i pravi odličan kontrast sa nasiljem, koje se često dešava u neposrednoj blizini. Gledaoci znaju da ova kriminalna imperija neće potrajati, ali je neočekivan i impresivan način na koji je Scorsese i Pileggi ruše.

Robert De Niro je odličan kao metodični kladioničar sa mafijaškim vezama, dok je Joe Pesci impresivan kao omaleni ali krvožedni mafijaš. Nicholas Santoro je baziran na mafijaškom izvršiocu Anthoniju Spilotru. Sharon Stone daje ulogu svoje karijere portretom energične i kompulzivne Las Vegas djevojke. James Woods je takođe veoma dobar kao manipulativnu svodnik, a treba pohvaliti veoma zanimljiv kasting Dona Ricklesa i L. Q. Jonesa.

Kazino je svakako jedna od najboljih kriminalističkih drama devedesetih godina prošloga vijeka.

Bilo jednom u Americi (1984)

4 /4

Film Bilo jednom u Americi je zapravo posljednji film u karijeri čuvenog italijanskog reditelja Serđa Leonea i poslednji u Leoneovoj takozvanoj Bilo jednom trilogiji, koju čine Bilo jednom na divljem zapadu (1968) i Za šaku dinamita (1971). Film Bilo jednom u Americi je nastao po knjizi The Hoods (1952), rusko - američkog Jevreja Harija Greja i premijerno je prikazan u skraćenoj verziji, koja traje 139 minuta. Ova verzija filma, koja je montirana bez Leoneove saglasnosti, predstavljala je...

Trajanje: 3h 49min . Rejting: R . Godina: 1984