Dina

28.06.2002 08:59

Knjiga Dina (1965) autora Frenka Herberta je dugi niz godina bila nedosanjan san mnogih filmskih reditelja i producenata, kao što su Alehando Jodorovski, Artur P. Džejkobs i Ridli Skot. Sudbina je ipak htjela da ova knjiga završi u rukama producenta Dina de Laurentisa i reditelja Dejvida Linča koji su se trudili da nađu zajednički jezik, dok su se borili sa gotovo neprekidnim nizom teških odluka. Danas postoje dvije verzije ovog filma, prva je verzija prikazana u bioskopima tokom 1984. godine, dok je druga produžena verzija u trajanju od tri sata, prikazana u obliku dvije epizode televizijske serije. Kritika i publika su gotovo jednoglasno presudili da je riječ o jednom od najmanje zanimljivih filmova u Linčovoj karijeri. Herbertove riječi su ipak mnogo godina kasnije adekvatno dospjele do publike, zahvaljujući kanadskom reditelju Deniju Vilnevu i filmovima Dina (2021) i Dina: Drugi dio (2024).

U izuzetno dalekoj budućnosti poznatim univerzumom upravlja vrhovni suvereni vladar Šadam IV (Hose Ferer), dok je najvažnija supstanca začin koji produžava svijest osobe koja ga konzumira, pa čak i njegov život. Ovaj začin, koji se može pronaći isključivo na planeti Arakis, je značajan i zato što omogućava međuzvjezdano putovanje. Vladar Šadam povjerava planetu Arakis porodičnoj lozi Artrejda, koju čine vojvoda Leto (Jirgen Prohnov), njegov sin i nasljednik Pol (Kajl Meklaklen), njegova supruga Lejdi Džesika (Frančeska Anis) i ćerka Alija (Alisija Vit). Porodicu Artrejda ubrzo napadaju njihovi zakleti neprijatelji Harkoneni, na čelu sa baronom Vladimirom Harkonenom (Kenet Mekmilan) i njegovim rođacima Glosu Rabanom (Pol Smit) i Fejd-Rautom (Sting).

Reditelj i scenarista Dejvid Linč započinje ovaj film kratkom ali reklo bi se neophodnom scenom u kojoj pokušava da u kratkim crtama objasni trenutno stanje stvari u ovom izuzetno bogatom univerzumu, koji je proistekao iz Herbertovog pera i koji traje preko deset hiljada godina. Linč je unio dosta znoja i truda kako bi publici što je moguće bolje približio ovaj raskošni svijet, ali problemi ovog filma se javljaju relativno rano, da bi vremenom postali očigledni. Herbertova priča je prosto previše obimna da bi se vjerodostojno smjestila u jedan film. Linč je prvobitno želio da snimi dva nastavka ali na kraju je morao sav sadržaj da nagura u samo jedan film. Zbog toga je morao da žrtvuje mnoge dijelove iz knjige i tom prilikom je napravio niz nespretnih odluka koji su osudili njegov film. Dovoljno je da pogledamo barona Vladimira Harkonena kojeg igra Kenet Mekmilan i koji podsjeća na drugorazredne naučnofantastične filmove snimljene sredinom prošloga vijeka. Uprkos glumčevom trudu Harkonena je zaista teško shvatiti kao jednu prijeteću ili zastrašujuću figuru. Ukoliko bismo ovog lika uporedili sa tim istim likom iz novih verzija reditelja Vilneva, veliku prednost bi svakako dali švedskom glumcu Stelanu Skarsgordu.

Sa druge strane, Linč je napravio dosta dobrih odluka koje su na kraju vjerovatno pomogle reditelju Vilnevu dok je snimao svoje verzije. Linč je okupio veliki broj izuzetno talentovanih glumaca i pokušao je svakome da obezbjedi dovoljno vremena da ostanu u sjećanju publike. Dio ovih likova, ma koliko komični bili, su ostali u našem sjećanju i to dugi niz godina, što je svakako kompliment za Linča i ekipu. Dobru odluku je reditelj napravio kada je izabrao glumca Kajla Meklaklena, iako je glumac u trenutku snimanja bio daleko stariji od mladog junaka kojeg igra. Meklaklen dobro iznosi veliki unutrašnji konflikt kroz koji prolazi njegov lik i dobro pokazuje mentalnu i fizičku snagu koja je potrebna da bi uspio u svojim namjerama i ostvario svoju sudbinu. Linč i Meklaklan su nastavili svoju saradnju i snimili nekoliko zaista hvaljenih filmskih projekata kao što su neonoar triler misterija Plavi somot (1986) i televizijsku seriju Tvin Piks (1989-1991).

Dina je neuspješan i razočaravajući film koji ipak ima zanimljivih dijelovi i koji zaslužuje da se pogleda, bar zbog velike odvažnosti njegovog autora.

By The poster art can or could be obtained from Universal Pictures., Fair use, https://en.wikipedia.org/w/index.php?curid=47673027