Megi Smit ( 1934 - 2024)

Britanska glumica dama Megi Smit (1934-2024) je tokom svoje izuzetno duge karijere, koja se proteže na gotovo sedam decenija, odigrala zaista veliki broj kvalitetnih uloga. Uglavnom je igrala bogate i elokventne dame koje vješto kriju tugu iza ljubaznog osmjeha. Njena vjerovatno najpoznatija uloga je grofica Vajolet Kroli u televizijskoj seriji Dauntonska opatija (2010-2015) i dva nastavaka u obliku dugometražnih filmova Dauntonska opatija (2019) i Dauntonska opatija: nova epoha (2022). Kreator serije Džulijan Felous je prethodno napisao scenario za film Gosford park (2001) reditelja Roberta Altmana, u kojem je takođe Smit odigrala zapaženu ulogu. Pored toga, pohvale je dobila i za ulogu profesorice Minevre Mekonagal u popularnom filmskom serijalu Hari Poter (2001-2011). Dobitnica je brojnih glumačkih priznanja. Osvojila je dva Oskara, čak pet nagrada BAFTA, kao i nagrade Toni koje se dodjeljuje za nastupe u pozorištu. Na taj način je osvojila popularno nazvanu Trostruku glumačku krunu, što je zaista rijetkima pošlo za rukom. Kraljica Elizabeta II je 1990. godine poznatoj glumici dodijelila počasnu titulu dame, svojevrsni ženski pandan titule ser, koja se dodjeljuje muškarcima.

 

Upitana za profesiju glume, Smit je kazala: "Volim to, čast mi je što to radim i ne znam gdje bih bila bez toga".

 

Margaret Natali Smit je karijeru započela sredinom prošloga vijeka ulogama u različitim televizijskim serijama, kao što je Pozorište u fotelji (1958-1960). Za ulogu u kriminalističkoj drami Bez izlaza (1958), reditelja Seta Holta i Bejzila Dirdena, dobila je nagradu BAFTA za najbolju mladu glumicu, koja pokazuje veliki potencijal. Ponovo je nominovana za ovu prestižnu britansku nagradu za ulogu u filmu Mladi Kesidi (1965).

 

Prvu nominaciju za nagradu Oskar je dobila za ulogu u filmu Otelo (1965) reditelja Stjuarta Berdžesa, da bi ubrzo zatim osvojila istu nagradu za ulogu u filmu Najbolje godine gospođice Džin Brodi (1969) reditelja Ronalda Nimija. Glumica nije prisustvovala samoj ceremoniji dodjele, već je u njeno ime nagradu prihvatila glumica Alis Goustli.

 

"Sviđa mi se ono efemerno u pozorištu, svaka predstava je kao duh, tu je i onda nestaje", rekla je glumica.

 

Sarađivala je sa mnogim poznatim britanskim rediteljima, kao što su Džek Klejton, Džejms Ajvori i Ričard Lonkrejn. Sa Klejtonom je sarađivala u filmovima Žderač bundeva (1964) i Puste strasti Džudit Hern (1987), sa Ajvorijem u filmovima Kvartet (1981) i Soba sa pogledom (1985), dok je sa Lonkrejnom snimila filmove Misionar (1982) i Ričard Treći (1995).

 

"Nastupi koje imate u glavi su uvijek mnogo bolji od nastupa na sceni", rekla je glumica.

 

Za ulogu u antološkoj komediji Hotel Kalifornija (1978) reditelja Herberta Rosa dobila je svoju drugu nagradu Oskar. Scenario eminentnog autora Nila Sajmona je svakako odgovarao glumici koja je još jednom pokazala svoju klasu.

 

Odlična je bila i u filmovima Djete u kući (1956), Go to Blazes (1962), The V.I.P.s (1963), The Honey Pot (1967), Hot Millions (1968), O, kakav divan rat (1969), Putovanja sa mojom tetkom (1972), Ljubav i bol i cijela prokleta stvar (1973) reditelja Alana Džeja Pakule, Na smrt ubijen (1976), Smrt na Nilu (1978), Borba titana (1981), Zlo pod suncem (1982), Bolje kasno nego nikad (1983), Zaljubljena Lili (1984) i Privatna zabava (1984).

 

"Sklona sam svemu što je zabavno jer mnoge stvari nisu srećne. Ali obično možete pronaći smiješnu stranu gotovo svega", rekla je glumica.

 

Devedesetih godina je imala uspješnu saradnju sa poljskom rediteljkom Agnješkom Holand, sa kojom je snimila filmove Tajanstveni vrt (1993) i Vašington skver (1997). Poljakinja je priznala da je oduvijek bila veliki obožavalac britanske glumice i da je bila oduševljena kada je pristala na saradnju.

 

Pored toga, zaigrala je u filmskim hitovima Sestre u akciji (1992) i Sestre u akciji 2 (1993), kao i u filmovima Kuka (1991) reditelja Stivena Spilberga, Klub prvih žena (1996), Curtain Call (1998), Čaj sa Musolinijem (1999) i Posljednji septembar (1999). Za ulogu u televizijskoj seriji Dejvid Koperfield (1999) dobila je novu nominaciju za nagradu Oskar.

 

"Da sam mogala pohađati Hogvarts kao student, bila bih najviše uzbuđena da pohađam časove napitaka koje drži Severus jer su najegzotičniji", rekla je glumica.

 

U novom vijeku je zaigrala u filmovima Božanstve tajne Ja-Ja sestrinstva (2002), Dame u boji lavande (2004), Ništa bez mame (2005), Priča o Džejn (2007), S vremena na vrijeme (2009), Dadilja Makfi i veliki prasak (2010), Gnomeo i Julija (2011), Egzotični hotel Marigold (2011), Kvartet (2012), Moja stara gospođa (2014), Marigold hotel 2 (2015), Dama iz dvorišta (2015), Šerlok Gnouns (2018) i Dječak zvan Božić (2021).

 

Od publike se oprostila ulogom u drami Klub čuda (2023) irskog reditelja Tadijusa O'Salivana.