Istrebljivač

17.06.2017 00:61

Tokom 2019. godine oficir Gaff (Edward James Olmos) zaustavlja bivšeg policijskog detektiva Ricka Deckarda (Harrison Ford), i odvodi ga njegovom nekadašnjem nadzorniku, Harriju Bryantu (M. Emmet Walsh). Deckard je bivši istrebljivač, izdanak specijalnog ogranka policije, zadužen za hvatanje i penzionisanje (ubijanje) odbjeglih replikanata. Naime, replikanti se koriste za teške radove na vanzemaljskim kolonijama i njima je strogo zabranjen boravak na planeti Zemlji. Deckard popušta pod prijetnjama svojih nadređenih i započinje potjeru za četiri replikanta korporacije Tayrell. Leon (Brion James) Roy Batty (Rutger Hauer), Zhora (Joanna Cassidy), i Pris (Daryl Hannah), su grupa odbjeglih replikanata, koji će najvjerovatnije pokušati da produže svoj životni vijek. Kod ovih Nexus-6 modela korporacije Tyrell, taj životni vijek iznosi samo četiri godine. Istrebljivač Deckard odlazi da razgovara sa upravnikom korporacije Tyrell, Dr. Eldonom Tyrellom (Joe Turkel). Dr. Tyrell zahtjeva od Deckarda da obavi Voight-Kampffov test za otkrovanje replikanata, na njegovoj asistentici Rachael (Sean Young). Na Decakardovo veliko iznenađenje, Rachel je zapravo nova vrsta eksperimentalnog replikanta, koja je ubijeđena da je ljudsko biće. Istrebljivač je ekranizacija knjige Da Li Androidi Sanjaju Električne Ovce?, autora Phillipa K. Dicka.        Režiser filma Ridley Scott je imao velikih problema tokom produkcije Istrebljivača. Pored učestalih svađa sa glavnim glumcem, Harrisonom Fordom, Britanac je vodio bitku i sa nedostatkom vremena za snimanje, mrzovoljnom filmskom ekipom i producentom Michaelom Deelijem, oko izgleda samog filma. Problemi Istrebljivača su se produbili nakon mlakog odziva testne publike, koja je natjerala Deelija da učini nekoliko nespretnih promjena. Filmu je ubačena loša naracija Ricka Deckarda, a promjenjen je i sam završetak filma. Novi i daleko sretniji završetak filma je zapravo zasluga režisera Stanlija Kubricka, koji je dozvolio Scottu da iskoristi nekoliko neupotrijebljenih scena iz njegovog horor filma Isijavanje. Ovaj potez producenata se nije isplatio i Istrebljivač je doživeo uglavnom negativne kritike i nezadovoljavajući odziv publike. Kritika je Scottovu mračnu viziju naše budućnosti dočekala na nož, dok publika nije najbolje razumjela šta je pisac htio da kaže. Početkom 90-ih godina prošloga vijeka Ridley Scott je izbacio svoju verziju filma (director's cut) i filmofili su brzo prepoznali značaj ovog filma, a kritičari su stidljivo promijenili svoje prvobitno loše mišljenje o filmu. Sve probleme tokom snimanja ovog filma zabilježio je filmski kritičar Mark Kerrode, u svom dokumentarcu Na Rubu Istrebljivača.        Nakon kratkog ali intrigantnog uvoda, u kojem vidimo zagađeni futuristički Los Anđeles, Istrebljivač odmah jasno pokazuje svoje noar korjene. Istrošeni detektiv je primoran da započne veoma opasnu istragu, koja vodi sve do uskog kruga moćnih ljudi, a uključuje i nezaobilaznu femme fatale. Scenaristi Hampton Fancher i Davida Peoples su ulogu moćnika dodjelili osnivaču Tyrell Korporacije, dr. Eldonu Tyrellu, dok je uloga fatalne dama pripala Tyrellovoj asistentici Rachell. Rachell je najnovija vrsta replikanta, koji zapravo i ne zna da je replikant. Lažna sjećanja su implantirana u njenu memoriju i djeluju joj stvarna, gotovo opipljiva. Noar temelji su omogućili snažnu strukturu, koja uspješno odolijeva zubu vremenu. Ridley Scott je napravio dobar potez kada je odlučio da detektivu Deckardu dodjeli zvanje "istrebljivača". Ovo zvanje se ne spominje u noveli Phillipa K. Dicka, već je posuđeno iz romana Bladerunner, autora Alana E. Noursa. Decardova istraga je veoma dobro promišljena i vidimo mnoge bitne karike ove impozantne futurističke mašinerije. Vidimo laboratoriju jednog od inžinjera koji je zadužen za proizvodnju očiju replikanata, a takođe vidimo tragičnu figuru genetskog dizajnera Sebastijana, svojevrsnog pijuna, koji omogućava prilazak kralju. Niske temeperature potrebne za rad ove laboratorije, popraćene manipulativnim i prijetećim razgovorima, se dobro uklapaju sa atmosferom filma.        Zahvaljujući Douglasu Trumbullu, stručnjaku za specijalne efekte, distopijski Los Anđeles je jedan od najimpresivnijih gradova ikada viđenih u naučno-fantastičnom žanru. Ogromni neonski znakovi vuku na moderan i tehnički napredan grad, sve dok kamera Jordana Cronenwetha, ne zaviri u razrušene dijelove ove metropole. Istrebljivač jasno upozorava na implikacije tehnologije na društvo i na njegovu okolinu. Mračno i kišno podneblje je ispunjeno ciničnim i ogorčenim ljudima, koji maštaju o bijegu na vanzemaljske kolonije. Kiša koja ne prestaje da pada je vjetovatno uzrokovana zagađenjem, a vidimo i alarmantan izostanak prirodnog života, gdje umjetne životinje zamjenjuju njihove izumrle prethodnike. Korporacije vode glavnu riječ, dok policija, iako djeluje sveprisutna, nije u mogućnosti da spriječi mnogobrojne zločine. Ove korporacije koriste genetski inžinjering da kreiraju replikante, koji su fizički superiorni, a izgledom, identični ljudima. Gotovo je nemoguće u ovom prenaseljenom mjestu razlikovati ova sintetička bića, koja dolaze sa rokom trajanja, od bezlične i ravnodušne rulje, a sam istrebljivač Deckard ostaje živ, uglavnom zahvaljujući sretnim okolnostima, a ne svojoj sposobnosti i snazi. Istrebljivač izvrsno ubacuje ljudske osobine replikantima i nameće pitanje razlike između čovjeka i mašine, ali i moralne implikacije ljudskog usavršavanja genetskog inžinjeringa. Vangelisov nezaboravni sintisajzer i adekvatna upotreba usporenog snimka, vješto razređuju, već ionako tanku liniju između robota i ljudi, i bude emocije publike, za ovim sintetičkim stvorenjima. Treba pohvaliti dugu i impresivnu završnu jurnjavu, koja svoj vrhunac doživljava obračunom na krovu i legendarnom rečenicom Roya Battija. Primjetan je uticaj knjige Biće I Vrijeme, njemačkog filozofa Martina Heideggera.        Harrison Ford je izvrstan kao oronuli i ozlojađeni lovac, a odlično društvo mu prave čuvari zakona Edward James Olmos i M. Emmet Walsh. Sean Young, Daryl Hannah, Brion James i Joanna Cassidy su veoma uvjerljivo skinuli ponašanje replikanata, dok je Rutger Hauer sjajan u svojoj interpretaciji. Treba još pohvaliti Williama Sandersona, Joa Turkela i Jamesa Honga.        Istrebljivač je impresivan film, koji samo dobija na vremenu i koji će još dugo godina služiti kao inspiracija, mnogim nadolazećim autorima. Istrebljivač je takođe dobar podsjetnik na sav trud i genij njegovog autora, Ridlija Scotta.

[[File:Blade Runner (1982 poster).png|thumb|Collage of a man holding a gun, a woman holding a cigarette, and a futuristic city-scape.|alt=Collage of a man holding a gun, a woman holding a cigarette, and a futuristic city-scape.]]