Izvor fotografije:
By Columbia Pictures - http://operarex.highwire.com/product/frank-capra-director-original-vintage-columbia-photo-portrait-1930s, Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=78589952
Reditelj, producent i scenarista
18.05.1897
Italija, Sjedinjene Američke Države
Reditelj, producent i scenarista
Jedan od najvažnijih američkih reditelja
Glumci Džejms Stjuart, Barbara Stenvik i Gari Kuper
Američki reditelj italijanskog porijekla Frenk Kapra (1897-1991) se smatra jednim od najznačajnijih reditelja u prvoj polovini prošloga vijeka. Sarađivao je sa najpoznatijim glumica iz tog perioda. Tu ubrajamo takve glumačke veličine kao što su Keri Grant, Gari Kuper, Ketrin Hepbern, Spenser Trejsi i Barbara Stenvik. Imao je izuzetno uspješnu saradnju sa američkim glumcem Džejmsom Stjuartom. Kapra je dobio čak šest nominacija za nagradu Oskar u kategoriji najbolji reditelj, ali njegov doprinos sedmoj umjetnosti se možda najbolje vidi po kolegama rediteljima na čiji rad je uticao. Pomenimo samo takve velikane kao što su Akira Kurosava, Dejvid Linč, Martin Skorseze, Stiven Spilberg, Masaki Kobajaši, Džon Milijus i Fransoa Trifo.
"Film je bolest. Kada ti inficira krvotok, preuzima ulogu glavnog hormona, nadvisuje enzime, usmjerava epifizu i svira melodiju za tvoju psihu. Kao i kod heroina, protivotrov za film je još filmova", izjavio je Kapra.
Kaprina životna priča se može opisati dobro poznatom frazom od trnja do zvijezda. Rođen je u Italiji, najmlađi od sedmoro djece, ali je djetinjstvo proveo u Americi. Nakon što je otpušten iz vojske zbog španske groznice, tražio je posao gdje god se nudio. Igrom slučaja video je oglas da se otvara novi filmski studio i prijavio se. Počeo je ubrzo da snima kratke nijeme filmove.
Kapra je pokazao prirodan talenat prema filmskom stvaralaštvu i već sredinom dvadesetih godina snimio je svoje prve dugometražne filmove, dok se već naredne decenije istakao kao jedan od vodećih američkih reditelja. Stvarao je unikatne i bajkovite svijetove u kojima je volio da vidi trijumf običnog, prostog čovjeka, uz pregršt šašavog humora. Njegovi filmovi su se izdvajali od ostalih i imali su veliki uticaj na američki i svjetski film. Ljubitelji filma su skovali naziv Capraesque za sve filmove koje su posudili Kaprine ideje.
Njegovi najpoznatijih filmovi su snimljeni u periodu od sredine tridesetih do pedesetih godina i uključuju redom Dogodilo se jedne noći (1934), Gospodin Dids odlazi u grad (1936), Izgubljeni horizont (1937), U grob ništa ne nosiš (1938), Gospodin Smit ide u Vašington (1939), Upoznajte Džona Doa (1941), Arsenik i stare čipke (1944) i State of the union (1948).
Vrhunac njegove karijere je vjerovatno film Divan život (1946) u kojem glavnu ulogu igra američki glumac Džejms Stjuart. Sada je to vjerovatno teško zamisliti ali ovaj film je nakon premijere naišao na blagu i uglavnom inertnu reakciju kritike i publike. Vremenom njegova reputacija je rasla i danas se smatra jednim od najboljih američkih filmova.
"Divan život sažima moju filozofiju filmskog stvaralaštva. Prvo, da se uzvisi vrijednost pojedinca. Drugo, zagovarati čovjeka, zastupati njegove težnje, protestvovati protiv bilo kakvog ponižavanja njegovog dostojanstva, duha ili božanstva. I treće, dramatizovati održivost pojedinca, kao u temi samog filma. Postoji sjaj i slava u tami, možemo to vidjeti, a da bismo vidjeli moramo samo pogledati. Molim vas da pogledate", izjavio je reditelj.
Tokom Drugog svjetskog rada Kapra je režirao serijal dokumentarnih filmova Zašto se borimo, koji ima za cilj da objasni američkom vojniku zašto treba da napusti svoju kuću, preleti cijeli okean i suoči se sa neprijateljem. Od Kapre se tražio saveznički odgovor na propagandne nacističke filmove, poput Trijumf volje (1935) njemačke rediteljke Leni Rifenštal. Zašto se borimo se smatra remek-djelom dokumentarnog filma i na zahvaljujući insistiranje američkog predsjednika Frenklina D. Ruzvelta, načinjen je dostupnim kompletnom stanovništvu Amerike.
Kapra se penzionisao prije vremena a kao razlog je naveo velike promjene u američkom filmu i sve veći značaj koji se daje filmskim zvijezdama. Reditelj je ostao dosljedan do kraja i nikada nije dozvolio da neko dovodi u pitanje njegovu umjetničku viziju.
U svojoj autobiografiji iz 1971. godine napisao je nekoliko odvažnih i krajnje zanimljivih rečenica. "Vjetrovi promjene duvali su kroz tvornice izmišljotina iz snova, kidali njegove krinolinske komade. Hedonisti, homoseksualci, hemofiličari krvavih srca, bogomrzitelji, umjetnici brzog novca koji su šok zamijenili talentom, svi viču: 'Protresite ih! Zveckajte! Bog je mrtav. Živjelo zadovoljstvo! Golotinja? Da! Zamjena žena? Da! Oslobodite svijet od razboritosti. Emancipujte naše filmove od morala. Ubij zbog uzbuđenja, šok! Šok! Do đavola sa dobrotom u čovjeku, iščupajte njegovo zlo, šok! Šok!".
Kada je 1982. godine dobio nagradu za životno djelo od strane Američkog filmskog instituta, Kapra je izjavio sljedeće: "Prvi ću ja priznati da sam vraški dobar reditelj".
Frenk Kapra je zasigurno jedan od najvažnijih američkih reditelja.
1h 45min
1934