Marčelo Mastrojani ( 1924 - 1996)

Legendarni italijanski glumac Marčelo Matrojani (1924-1996) je tokom svoje šest decenija duge karijere, zaigrao u gotovo 150 dugometražnih filmova i tom prilikom sarađivao se nekim od najboljih svjetskih reditelja ali i najljepših glumica. Najvažniju saradnju u svom životu ostvario je sa italijanskim rediteljem Federikom Felinijem. Saradnju su započeli 1960. godine sa filmom Sladak život, da bi zatim tri godine kasnije snimili nadrealnu dramu Osam i po. Mastrojani je briljirao u oba filma nudeći portret prvo razočaranog novinara a zatim stvaraoca čija je kreativnost izbljedila, dok sami filmovi danas uživaju status neospornih remek-djela sedme umjetnosti. Osamdesetih godina su nastavili saradnju sa filmovima Grad žena, Džindžer i Fred i Intervista. Mastrojani je značajnu saradnju ostvario i sa glumicom Sofijom Loren sa kojom je snimio ukupno osam filmova, a ljubio je na filmu i ljepotice Brižit Bardo, Ketrin Denev, Rakel Velč, Klaudija Kardinale, Džeklin Biset, Monika Viti, Nastasiju Kinski i druge.

 

"Postojim samo kada snimam film", izjavio je Mastrojani.

 

Marčelo Matrojani je prvu značajniju ulogu odigrao u filmu Pasji život iz 1950. godine i ujedno započeo saradnju sa italijanskim rediteljem Marijom Moničelijem. Kasnije su zajedno snimili filmove Oče naš, Ljekar i vrač, Obično nepoznati lopovi, Organizator, Kazanova '70 i Dva života Matije Paskala. Narednih decenija sarađivao je i sa rediteljima Dinom Risijem na filmovima Ulica nade, Sveštenikova žena, Prljavi vikend i Ljubavni duh, zatim sa rediteljem Lukinom Viskontijem na filmovima Bijele noći i Stranac, kao i sa rediteljem Vitorijom de Sikom sa kojim je snimio Juče, danas i sutra, Brak na italijanski način, Amanti i Suncokret. Treba izdvojiti iz tog perioda i njegove filmove Zakon francuskog reditelja Džulsa Dasina, Lijepi Antonio, Noć reditelja Mikelanđela Antonionija, Razvod na italijanski način i Privatni život francuskog reditelja Luja Mala.

 

"Žena je sunce, izvanredno stvorenje, ono koje tjera maštu u galop. Žena je takođe element sukoba. S kim se svađate? Sa ženom, naravno. Ne sa prijateljem, jer je on prihvatio sve tvoje mane čim te je upoznao. Osim toga, žena je majka. Jesmo li to zaboravili?", izjavio je glumac.

 

Sedamdesetih godina njegova slava je počela da opada ali je glumac nastavio da sarađuje sa starim i provjerenim saradnicima i rediteljima i njegova karijera je tokom cijelog svog toka imala daleko više pozitivnih momenata od negativnih, što je zaista rijetkost u istoriji filma. Mastrojani je započeo i nove saradnje i to sa rediteljem Elijom Petrijem sa kojim je snimio filmove Deseta žrtva i Cijeli svijet, kao i sa rediteljem Etoreom Skolom sa kojim je snimio mnoge filmove i to Drama ljubomore, Zovem se Roko Papaleo, Voljeli smo mnogo jedni druge, Izuzetan dan, Terasa, Te noći u Vareni, Makaroni, Sjaj i Koliko je sati?. Ne smijemo zaboraviti ni saradnju sa italijanskom rediteljicom Ljiljanom Kavani i filmove Koža i Iza vrata. Veliko razočaranje su bile, početkom sedamdesetih, njegove uloge u filmovima Leo poslednji reditelja Džona Bormana i Šta reditelja Romana Polanskog. Borman i Polanski važe za neke od najistaknutijih reditelja tog vremena i očekivanja za ove naslove su bila daleko veća. Do kraja svoje karijere je svojoj biografiji dopisao naslove Velika gozba, Neapolitanska misterija reditelja Serđa Korbučija, Pčelar grčkog reditelja Teodorosa Angelopulosa, Crne oči ruskog reditelja Nikite Mihalkova i Svi su dobro reditelja Đuzepea Tornatorea. U filmu Visoka moda iz 1994. godine reditelja Roberta Altmana, Mastrojani je poslednji put sarađivao sa glumicom Sofijom Loren. Altman je svakako veliko ime američkog filma ali su ovo dvoje velikih glumaca zaslužili bolji ispraćaj.

 

"Dolaze po vas ujutro u limuzini, vode vas u studio, daju vam lijepu djevojku u naručje. Oni to zovu profesijom? Dajte!", izjavio je glumac.

 

Marčelo Matrojani je jedan od najznačajnijih evropskih glumaca dvadesetog vijeka, koji se može dičiti bogatom i uglavnom konstantnom karijerom, u kojoj je sarađivao sa mnogim velikanima evropskog filma.