Čarlton Heston ( 1923 - 2008)

Američki glumac Čarlton Heston (1923-2008) važi za jednog od najznačajnijih glumaca iz perioda poznatog kao Zlatno doba Holivuda. Tokom šest decenija karijere glumac je odigrao veliki broj uloga u različitim žanrovima ali je najviše uspjeha zabilježio u epskim filmovima snimljenim u drugoj polovini pedesetih godina, kao što su Ben-Hur i Deset Božijih zapovjesti. Heston je u ovim epskim filmovima, čija ukupna dužina trajanja prelazi čak tri i pol časa, pokazao izuzetnu pribranost i posvećenost, ali i fizičku energiju koju je malo glumaca kasnije uspjelo da ponovi. Bilo da igra jevrejskog princa koji postaje rob ili proroka Mojsija koji pokušava da izbavi svoj narod iz ropstva, Heston je dominirao svakim kadrom i ispisao stranice filmske istorije.

 

"Igrao sam kardinale i kauboje, kraljeve i bekove, predsjednike i slikare, policajce i prevarante", izjavio je Heston.

 

Čarlton Heston je prvu značajniju ulogu odigrao u drami Najveća predstava na svijetu iz 1952. godine, reditelja Sesila B. Demila. Pored Hestona u filmu su još glumili Džejms Stjuart, Glorija Grejam i Lorens Tirni. Novi uspjeh je doživio sa avanturističkim filmom Gola prašuma, kao i sa noar filmom Dodir zla reditelja Orsona Velsa, kao i sa vesternom Velika zemlja reditelja Vilijama Vajlera, u kojem još glume Gregori Pek, Džin Simons i Karol Bejker. Ovaj epski vestern se ispostavio dostojnim glumačkih velikana kao što su Čarlton Heston i Gregori Pek. Heston je nastavio sa odličnim ulogama i to najčešće u žanru epskog i vestern filma. Treba svakako izdvojiti njegove uloge u filmovima snimljenih šezdesetih godina kao što su El Sid reditelja Antonija Mana, 55 dana u Pekingu reditelja Nikolasa Reja, Najveća priča ikad ispričana reditelja Džordža Stivensa, Major Dandi reditelja Sema Pekinpoa, Agonija i ekstaza reditelja Karola Rida, Gospodar rata reditelja Frenklina Džeja Šafnera, Kartum i Vil Peni.

 

"Posebno je uzbuđenje igrati čovjeka koji je napravio rupu u istoriji dovoljno veliku da se pamti vjekovima nakon njegove smrti", izjavio je glumac.

 

Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina Heston je napravio svojevrsnu prekretnicu u svojoj karijeri i odlučio da zaigra u nizu naučnofantastičnih filmova. Ova odluka je na prvu dijelovala ishitrena i nepotrebna ali se kasnije ispostavilo da je glumac napravio zaista dobar potez. Naime u tom periodu je snimio neke od najboljih filmova u svojoj karijeri. Prvi uspjeh u novom žanru je doživio sa filmom Planeta majmuna iz 1968. godine, u kojem igra jednog od astronauta koji prežive pad i završe na nepoznatoj planeti u dalekoj budućnosti. Preživjeli astronauti saznaju da je ova planeta naseljena neobičnim primatima, odnosno majmunima koji su evoluirali u stvorenja koja hodaju na dvije noge poput čovjeka i koja posjeduju njegovu inteligenciju. Poslednji kadar u kojem Heston kleči na plaži i proklinje kompletnu ljudsku rasu je jedan od najpoznatijih filmskih kadrova iz tog perioda. Planeta majmuna je doživio veliki uspjeh na bioskopskim blagajnama i glumac se nekoliko godina kasnije pojavio u nastavku Ispod planete majmuna. Hestona smo zatim gledali kao jednog od rijetkih ljudi koji su preživjeli pandemiju u filmu Poslednji čovjek. Riječ je o ekranizaciji knjige Ja sam legenda, američkog pisca Ričarda Matesona, koja je naišla na pohvale kritike i publike. Mlađi ljubitelji filma će vjerovatno prepoznati naziv ove knjige, jer mnogo godina kasnije poslužila kao inspiracija za istoimeni film Ja sam legenda iz 2007. godine, u kojem glavnu ulogu igra Vil Smit. Heston je velike pohvale dobio i za ulogu u naučnofantastičnom filmu Zelena soja iz 1973. godine, čiji značaj i uticaj je samo rastao protokom vremena i danas važi za jedan od najboljih naučnofantastičnih filmova iz tog perioda. Završetak filma u kojem glumac shvata šta zapravo predstavlja Zelena soja je nezaboravan.

 

Heston je zatim odlično odigrao kardinala Rišeljea u zabavnim nastavcima Tri musketara i Četiri musketara Kardinala Rišelje, imao kratak izlet u film katastrofe sa naslovima Aerodrom i Zemljotres, da bi zatim zaigrao u filmovima Zakon mržnje i Bitka za Midvej. Osamdesetih i devedesetih godina je preselio na male ekrane i pokazao klasu u filmovima Čovjek za sva vremena i Ostrvo sa blagom, da bi zatim zaigrao manje uloge u hitovima Tumstoun, Istine laži reditelja Džejmsa Kamerona, U ustima ludila reditelja Džona Karpentera i Svaka Božja nedjelja reditelja Olivera Stouna.

 

"Možete uzeti moju pušku, kad je istrgnete iz mojih hladnih mrtvih ruku" rekao je glumac koji je bio veliki zagovornik naoružanja, da bi kasnije dodao "Ovo je moj kredo. Nema dobrog oružja, nema lošeg oružja. Pištolj u rukama lošeg čovjeka je loša stvar. Bilo koji pištolj u rukama dobrog čovjeka nije prijetnja nikome, osim lošim ljudima".

 

Pedesetih i šezdesetih godina bio je jedan od rijetkih glumaca koji su javno pričali o rasizmu u Holivudu.

 

Upitan za svoju karijeru, glumac je kratko i jasno odgovorio: "Bila je to divna vožnja. Volio sam svaki minut".

 

Čarlton Heston je jedan od najvećih holivudskih filmskih zvijezda i svojevrsni simbol epskih filmova koje su prozvali većim od života.