Rod Serling ( 1924 - 1975)

Američki scenarista i producent Rod Serling (1924-1975) je nadaleko poznat kao kreator čuvene televizijske serije Zona sumraka (1959-1964) i jedan od glavnih aktera takozvanog Zlatnog doba televizije. Ispričao je pregršt originalnih i veoma zanimljivih priča koje su probudile maštu mnogih mladih umova. Priče su uglavnom bile nezavisne jedna od druge i smještene su na različite lokacije. Inspiraciju je pronazio svuda pa čak i u svojim snovima i košmarima, koje je redovno snimao na kasetofon kojeg je uvijek držao pored kreveta. Serling je čvrsto pokazao da je televizijski medij dovoljno uznapredovao i da je autor ograničen samo sopstvenom maštom. Serija se izdvojila od tadašnje televizijske ponude i postigla izuzetno veliku popularnost. Uslijedile su brojne nove verzije i to Zona sumraka (1985-1989), Zona sumraka (2002-2003) i Zona sumraka (2019-2020). Pored toga, Serling je napisao scenario i za naučnofantastični film Planeta majmuna (1968) reditelja Frenklina Džeja Šafnera u kojem glavnu ulogu igra Čarlton Heston. Navodno je napisao pedeset različitih verzija ovog filma. Bio je inače veoma buntovan i tvrdoglav čovjek koji se često svađao sa svojim nadređenim, kao i sa oglašivačima. Uživao je najviše u pisanju. Pisao je ponekad i do stotinu časova sedmično.

 

"Putujete kroz drugu dimenziju, dimenziju ne samo vida i zvuka već i uma, putovanje u čudesnu zemlju čije su granice mašte - vaša sljedeća stanica, Zona sumraka", glasio je uvod u televizijsku seriju Zona sumraka, kojeg je redovno čitao Rod Serling i koje je povodom serije rekao sljedeće: "Svaka priča je potpuna za sebe. Ova antologijska serija nije operacija na montažnoj traci. Svaka emisija je pažljivo osmišljena i rađena drama, koju glume kompetentni ljudi, a sve u režiji kreativnih, kvalitetno osviještenih momaka i snimljena s pogledom na raspoloženje i stvarnost".

 

Rodman Edvard Serling se odmah nakon završetka srednje škole prijavio u vojsku i poslat je na Pacifički front u Filipine. Dobio je nekoliko medalja za pokazanu hrabost u borbi, ali je i nekoliko puta ranjen. Mladi vojnik je svakako doživio mnoge teške trenutke koji će ga oblikovati kao čovjeka i kao pisca i koji će mu usaditi jake anti-ratne stavove. Često je kasnije radnju svojih priča smještao u Filipine i tom prilikom predstavljao smrt kao nepredvidivu i nezaustavljivu silu.

 

"Bio sam božićni poklon koji je isporučen neumotan", šalio se scenarista koji je rođen tačno na katolički Božić.

 

Nakon rata upisao je fakultet u gradu Jelou Springs u državi Ohajo, gdje je često bio angažovan na radio programu kampusa. Volontirao je u poznatoj radio stanici WNYC u Njujorku.

 

"Naučio sam važnost vremena, pisati za medij koji se mjeri u sekundama", rekao je Serling.

 

Serling se pribojavao da će televizija izgubiti svoj značaj i želio je da iskoristi ovaj medij za hvatanje u koštac sa različitim društvenim pitanjima. Često je televiziju nazivao običnim animiranim bilbordom. Počeo je da piše scenarije za različite televizijske serije, kao što su Kraft televizijski teatar (1953-1955), Moderne romanse (1955), The United States Steel Hour (1955-1956) i Plejhaus 90 (1956-1960). Uporedo sa tim, napisao je scenario i za filmove Šabloni moći (1956), Odsjedlati vjetar (1956), Incident u ulici (1962), Žuti kanarinac (1963), Sedam dana u maju (1964), Napad na kraljicu (1966), Čovjek (1972) i Salamander (1981).

 

"Biti kao svi je isto što i biti niko", bio je jasan veliki scenarista.

 

Ljubitelje jugoslovenske kinematografije će vjerovatno zanimati da je Serlingova drama Rekvijem za teškaša (1962) poslužila kao inspiracija za istoimeni televizijski film Rekvijem za teškaša (1974) u kojem glavnu ulogu igrao Velimir Bata Živojinović.

 

"Pisanje je zahtjevna i sebična profesija. I zato što jeste zahtjevna i sebična, zato što jeste kompulzivna i iscrpljujuća, nisam je objeručke zagrlio. Podčinio sam se njoj", rekao je Serling.

 

Nakon velikog uspjeh televizijske serije Zona sumraka, Serling je kreirao nove serije i to Usamljenik (1965-1966) i Novi ljudi (1969-1970). Pomenuta serija Usamljenik, u kojoj glavnu ulogu igra Lojd Bridžis je nažalost prekinuta nakon samo trinaest epizoda zato što je prosto previše odskakala od tadašnjeg načina kazivanja.

 

"Niko nije mogao poznavati Serlinga, gledati ili čitati njegov rad, a da ne prepozna njegovu duboku naklonost prema čovječanstvu i njegovu odlučnost da proširi naše horizonte dajući nam bolje razumijevanje samih sebe", rekao je njegov prijatelj Džin Rodeberi, kreator televizijske serije Star Trek.

 

Od publike se oprostio televizijskom serijom Noćna galerija (1969-1973), koja je naišla na dobre reakcije kritike. U snimanju je učestvovalo nekoliko reditelja koji će narednih decenija postići veliki uspjeh u Holivudu. Tu prije svega mislimo na Stivena Spilberga i Džona Bedama.