Đangova osveta

27.12.2012 14:52

Nakon što ga je oslobodio ropstva, Django (Jamie Foxx) pomaže njemačkom lovcu na glave, dr Kingu Schultzu (Christoph Waltz) da ubije braću Brittle, za kojima je raspisana potjernica. Schultz mrzi ropstvo i odlučuje da pomogne Djangu da vrati svoju ženu Broomhildu (Kerry Washington). Saznaju da je ona u vlasništvu Calvina Candija (Leonardo DiCaprio), bogatog i nemilosrdnog vlasnika plantaže. Poznat je po organizaciji borbi između njegovih robova, a ima i lanac prostitucije. U održavanju reda na plantaži pomažu mu Afroamerikanac Stephen (Samuel L. Jackson) i revolveraš Billy Crash (Walton Goggins). Radnja filma je smještena dvije godine prije građanskog rata. Ime filma, kao i par muzičkih tema su posuđeni iz popularnog špageti vesterna Django, sa Frankom Nerom u glavnoj ulozi.

Dok većina Amerikanaca zabija glavu u pijesak i na sam pomen riječi rasizam, režiser i scenarista Quentin Tarantino, se odvažno hvata u koštac sa ovom temom. Tarantino smješta ovu vestern ljubavnu romansu u mračni period američke istorije, kada robovima nije bilo dozvoljeno da se vjenčaju, i kada su ljudi poput Djanga i Brumhilde bili vlasništvo bijelaca, koji su mogli da raspolažu sa njima, kako god im se prohtje. Tarantino dobro zna da su pogrdne riječi i nasilne scene potrebne da bi film vjerno dočarao ovaj period. Naturalističko nasilje uvjerljivo oslikava težak život robova, a u isto vrijeme nas tjera da priželjkujemo Đangovu osvetu, na jednako surov način. Ideja velike količine novca kojim naslovni junak i njemački zubar dolaze do željenih informacija, je svakao logičan i uvjerljiv potez, a treba pohvaliti i Tarantinovo zavidno znanje iz istorije. Bijelci su na plantažama zaista imali afroameričke sluge, koji su bili njihove oči i uši. Sredinom XIX vijeka mnogi njemački revolucionari i progresivisti su otišli u Ameriku i učestvovali u anti-robovskom pokretu. To što je Calvin Candy frankofil, nije slučajnost, jer je najranija arhitektura plantaža bila od strane Francuza, a takođe je zanimljivo i njegovo interesovanje za Frenologiju. Ova zaboravljena pseudo medicina, jako popularna početkom XIX vijeka, se smatra važnim korakom ka neuropsihologiji. Sam režiser ima cameo pojavljivanje koje lukavo podsjeća na to da su i u Australiji imali robovlasnički sistem. Sa druge strane, istoričari sumnjaju da su vlasnici plantaža organizovali gladijatorske borbe između svojih robova, čisto iz ugla isplativosti, dok je, recimo, Šveđanin Alfred Nobel, izmislio dinamit nekih desetak godina nakon radnje ovog filma. Režiser Tarantino još jednom pokazuje da je dobar zabavljač. Koristi čak i Regulatore, preteču KKK, kao priliku za dobar humor. Nažalost, primjetan je gubitak fokusa u drugom dijelu Đangove osvete, gdje neke scene nepotrebno odlažu Djangov završni osvetnički pohod. Interesantno je primjetiti da su snimljena dva završetka filma, i da je tako reći, izbor pao na onaj koji publika želi, a ne na onaj koji surova realnost ove teme nalaže. Muzika korištena u filmu je veoma raznovrsna, i obuhvata legendarne filmske teme, iz špageti vesterna 60-ih godina prošloga vijeka, ali i rep umjetnike 90-ih, poput američkog repera 2Paca.

Jamie Foxx je shvatio istorijski značaj svoje uloge i ubjeđuje nas u svoju transformaciju, od roba do uspješnog lovca na glave. Christoph Waltz nas uskraćuje za mračnu stranu svoga lika, ali to dijelom nadoknađuje odličnim crnohumornim scenama. Leonardo DiCaprio je izvrstan kao slatkoriječivi i uglađeni sadista, koji je ujedno i simbol moralnog ambisa, rasistički nastrojenog Juga. Samuel L. Jackson pravi impresivnu glumačku bravuru, dok se Kerry Washington, takođe, veoma dobro snalazi u svojoj ulozi.

Đangova osveta uspijeva kao film, ali i kao podsjetnik na sramni period američke istorije, od kojeg mnogi bježe.

Поштена употреба, https://sr.wikipedia.org/w/index.php?curid=697339